Generalni konzulat Republike Hrvatske u Zürichu

Konzularno područje za koje je nadležan Generalni konzulat Republike Hrvatske u Zürichu: Zürich, Luzern, Uri, Schwyz, Oberwalden, Niederwalden, Graubünden, Zug, Schaffhausen, Appenzel, Ausserrhoden, Appenzel Innerhoden, St Gallen, Glarus, Aargau.
Uredovno vrijeme: (za stranke)

  • ponedjeljak i srijeda 9,00-13,00 i 15,00-18,00
  • utorak, četvrtak i petak 9,00-13,00

Izvan radnog vremena, za iznimno hitne slučajeve možete se obratiti na dežurni mobilni telefon:
+41 79 44 68 914
Adresa: Bellerivestrasse 5
Postfach 8032, 8008 Zürich
Telefon: 0041 44 386 6750, 386 6751
Telefax: 0041 44 422 8354
E.mail: zurich@mvep.hr

 

 

INFORMACIJE O PROMJENAMA NAKON STUPANJA NA SNAGU PROTOKOLA III SPORAZUMA O SLOBODI KRETANJA IZMEĐU EUROPSKE UNIJE I ŠVICARSKE KONFEDERACIJE

Ratifikacijom Protokola III, Sporazum o slobodi kretanja osoba između Europske unije i Švicarske Konfederacije proširuje se i na hrvatske državljane. Prema odredbama Protokola III koje su na snazi od 1.1. 2017., hrvatski državljani za rad u Švicarskoj i nadalje trebaju

  • prethodno odobrenje kantonalne uprave nadležne za tržište rada;
  • u prijelaznom periodu određene su kvote za izdavanje radnih dozvola;
  • te se pri njihovu odobravanju treba voditi računa o tome da prednost pri zapošljavanju imaju švicarski državljani ili stranci sa odobrenim boravkom u Švicarskoj Konfederaciji.

Za  razdoblje od 1. siječnja 2017. godine do 31. prosinca 2017. godine, predviđeno je 54 B EU/EFTA privremenih dozvola boravka te 543 dozvola za kratkotrajni boravak L EU/EFTA, a godišnje povećanje kvota predviđeno je kako slijedi:

L  EU/EFTA dozvole za kratkotrajni boravak:
1. siječanj 2017. to 31. prosinac 2017. - 543
1. siječanj 2018. to 31. prosinac 2018. - 748
1 .siječanj 2019. to 31. prosinac 2019. - 953
1. siječanj 2020. to 31. prosinac 2020. - 1158
1. siječanj 2021. to 31. prosinac 2021. - 2000
1. siječanj 2022. to 31. prosinac 2022. - 2100
1. siječanj 2023. to 31. prosinac 2023. - 2300

54 EU/EFTA privremene dozvole boravka:
1. siječanj 2017. to 31. prosinac 2017. - 54
1. siječanj 2018. to 31. prosinac 2018. - 78
1. siječanj 2019. to 31. prosinac 2019. - 103
1. siječanj 2020. to 31. prosinac 2020. - 133
1. siječanj 2021. to 31. prosinac 2021. - 250
1. siječanj 2022. to 31. prosinac 2022. - 260
1. siječanj 2023. to 31. prosinac 2023. – 300

Zahtjev za B EU/EFTA dozvolu podnosi potencijalni poslodavac kantonalnom uredu za migracije prema mjestu namjeravanog zaposlenja. Boravak i rad će se odobriti unutar predviđenih kvota, uz poštivanje uvjeta prednosti pri zapošljavanju domicilnog stanovništva te pod uvjetom da radni uvjeti i plaća odgovaraju švicarskim standardima kako se ne bi rušila cijena rada.

L EU/EFTA dozvole namijenjene su sezonskim radnicima, odnosno svima onima koji se zapošljavaju na razdoblje do godine dana. Dozvola ovog tipa nije predmet godišnje kvote ukoliko se radi o visokokvalificiranoj radnoj snazi (članak 23. Zakona o strancima).

Ukoliko hrvatska tvrtka koja se bavi pružanjem usluga, obavljanjem radova u građevinarstvu ili je ugovorni izvođač radova šalje svoje radnike u Švicarsku s namjeravanim vremenom obavljanja posla do 90 dana u kalendarskoj godini, potrebno je da putem propisanog formulara najavi i prijavi svoj namjeravani boravak i rad kantonalnom uredu za gospodarstvo. Iako se navodi kako u ovom slučaju nema razlike između EU i RH državljana, tijekom prijelaznog perioda, hrvatski državljani koji u ŠK namjeravaju privremeno, do 90 dana obavljati svoju djelatnost moraju od prvog dana rada imati radnu dozvolu ukoliko se radi o:

  • radovima u građevini,
  • uređenju okoliša,
  • uslugama čišćenja u tvrtkama te
  • zaštitarskim uslugama.

Dakle, za takve je kategorije radnika potrebno ishoditi radnu dozvolu od prvog do posljednjeg dana rada i boravka u Švicarskoj te za njih ne postoji mogućnost rada temeljem notifikacije kantonalnom uredu za gospodarstvo putem propisanog formulara. Pri odobravanju takvih dozvola, također će se voditi računa o kategoriji domaće radne snage i cijeni rada.

Hrvatski državljani koji borave unutar pogranične zone sa Švicarskoj susjednom zemljom radi rada u ŠK mogu aplicirati za tzv. pograničnu radnu dozvolu tipa G EU/EFTA. Uvjeti za odobrenje takvih dozvola pobliže su određeni bilateralnim ugovorima između susjednih zemalja i ŠK. Kao i kod poviše navedenih kategorija radnih dozvola i ovdje se vodi računa o već spomenutim kriterijima koji prednost pri zapošljavanju daju domaćoj radnoj snazi.

Supružnici i djeca hrvatskih državljana do 21 godine života koji borave u ŠK temeljem ispunjenih uvjeta za spajanjem obitelji, mogu tražiti posao bez ikakvih ograničenja.

Hrvatski studenti izjednačeni su s ostalim studentima koji dolaze iz EU/EFTA. To znači da mogu dobiti dozvolu boravka, ako mogu dokazati da posjeduju dovoljno financijskih sredstava za svoje potrebe te da su primljeni na priznato švicarsko učilište. Ne postoji brojčano ograničenje za osobe koje nemaju namjeru  stupiti u radni odnos. Za one studente, koji se uz studij žele zaposliti, i dalje su na snazi posebni uvjeti. Dozvoljeno im je tijekom studiranja raditi maksimalno 15 sati tjedno. Za obveznu praksu i polaznike doktorskih studija vrijede posebni uvjeti.

Hrvatski državljani koji žele u Švicarskoj boraviti bez traženja posla, izjednačeni su s državljanima EU/EFTA. Imaju pravo na boravak ako mogu dokazati da posjeduju dovoljno financijskih sredstava za uzdržavanje i obvezno zdravstveno osiguranje.

PROMJENE VEZANE UZ DJEČJI DOPLATAK:

Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava obavijestilo je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje o tome da je Švicarska Konfederacija ratificirala Protokol III uz Sporazum između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Švicarske Konfederacije, s druge strane, o slobodnom kretanju osoba te je on stupio na snagu 1. siječnja 2017. godine. 

Stupanjem na snagu ovog Protokola u odnosima između Republike Hrvatske i Švicarske Konfederacije primjenjuju se uredbe Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (članak 2. stavak 1. točka a) Zakona o provedbi uredbi Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti , "Narodne novine" broj 54/13) koje zamjenjuju Ugovor o socijalnom osiguranju između Republike Hrvatske i Švicarske Konfederacije koji je bio na snazi od 1. siječnja 1998.
http://www.mirovinsko.hr/default.aspx?id=11549
https://www.svazurich.ch/internet/de/home/produkte/familienzulagen/anobag/kinder_im_ausland.html

PROMJENE VEZANE UZ ZDRAVSTVENO OSIGURANJE:
Korisnici švicarske mirovine koji žive u RH i koji su do sada bili obvezni plaćati doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje imaju pravo na reguliranje zdravstvenog osiguranja na teret nadležnog švicarskog zdravstvenog osiguranja i više ne moraju plaćati doprinos za zdravstveno osiguranje pod uvjetom da HZZO-u dostave potvrdu E121.
Više o europskoj kartici zdravstvenog osiguranja (EKZO)
http://www.hzzo.hr/lijecenje-u-inozemstvu/vasa-prava-europska-iskaznica-zdravstvenog-osiguranja-ehic-i-europskonacionalno-zakonodavstvo/

 

POSTUPAK IZDAVANJA PUTOVNICE

U Generalnom konzulatu Republike Hrvatske u Zürichu zahtjev za izdavanje hrvatske putovnice mogu podnijeti hrvatski državljani koji borave i prijavljeni su u kantonima: Zürich, Luzern, Uri, Schwyz, Oberwalden, Niederwalden, Graubünden, Zug, Schaffhausen, Appenzel, Ausserrhoden, Appenzel Innerhoden, St Gallen, Glarus, Aargau.
Punoljetni građanin zahtjev za izdavanje putovnice podnosi osobno te izrađenu putovnicu preuzima osobno.
Za maloljetne i poslovno nesposobne osobe zahtjev za izdavanje putovnice podnose oba roditelja, odnosno zakonski zastupnik. U iznimnim slučajevima jedan roditelj može podnijeti zahtjev za putovnicu, a drugi roditelj može preuzeti izrađenu putovnicu za dijete ili jedan roditelj treba imati ovjerenu pisanu suglasnost drugog roditelja za predavanje zahtjeva i preuzimanje putne isprave. Roditelji zahtjevu trebaju priložiti valjani identifikacijski dokument i dokaz o srodstvu (rodni list) ili dokument o skrbništvu.
U slučajevima kad samo jedan roditelj ostvaruje punu roditeljsku skrb, sudsko rješenje ili odluka o tome moraju biti priznati i evidentirani kod nadležnih tijela Republike Hrvatske. Dijete do navršenih 12 godina ne mora biti prisutno prilikom predaje zahtjeva za putovnicu.

 

ŠTO JE POTREBNO PRILOŽITI UZ ZAHTJEV ZA IZDAVANJE PUTOVNICE

  • osobnu iskaznicu ili drugu ispravu na temelju koje se može provjeriti identitet i hrvatsko državljanstvo podnositelja zahtjeva;
  • 1 fotografiju;
  • putovnicu čiji je rok važenja istekao ili koja ne može služiti svojoj namjeni, koja će se poništiti i vratiti;
  • ukoliko se zahtjev za izdavanje putovnice podnosi prvi put istom je, osim identifikacijske isprave, potrebno priložiti dokaz o hrvatskom državljanstvu (domovnica, potvrda Matičnog ureda o upisu u KD RH, Zaključak MUP-a o upisu u knjigu državljana RH ili Rješenje o primitku u hrvatsko državljanstvo, ali uz obavezno navođenje rednog broja upisa u KD), te izvadak iz matice rođenih (osobe rođene u Republici Hrvatskoj dužne su priložiti rodni list ili izvadak iz matice rođenih Republike Hrvatske). Inozemni izvadak iz matice rođenih mora biti izdan sukladno međunarodnim ugovorima i konvencijama.

Ukoliko je podnositelj zahtjeva sklopio brak u inozemstvu te promijenio prezime, nova putovnica ne može se izdati na novo prezime prije nego što je provedena prijava činjenice sklapanja braka iz inozemstva u matične knjige u Republici Hrvatskoj, uključujući tako i određeno prezime kojim se stranka dužna služiti u pravnom prometu.
Zahtjev za izdavanje putovnice rješava se u roku od 30 dana od dana podnošenja potpunog i uredno predanog zahtjeva. Postupak može potrajati dulje od 30 dana ukoliko osobni podaci nisu ažurirani ili ako postoje druge zapreke utemeljene u zakonu.
Zahtjev za putovnicu podnosi se ukoliko su provedeni prethodni postupci  (prijava činjenice zaključenja braka, prijava rođenja djeteta, određivanja imena i prezimena u pravnom prometu i sl.).
Putovnica se preuzima osobno i ne šalje se poštom.

 

PUTNI LIST

Putni list je putna isprava koja se izdaje hrvatskim državljanima koji nemaju valjanu putovnicu ili osobnu iskaznicu za jednokratno putovanje u Republiku Hrvatsku. Izdaje se s rokom važenja koji je potreban za povratak u Republiku Hrvatsku, ali najduže do 30 dana.

 

PODNOŠENJE ZAHTJEVA ZA IZDAVANJE PUTNOG LISTA

Zahtjev za izdavanje putnog lista podnosi se osobno.
Za maloljetne odnosno poslovno nesposobne osobe zahtjev podnosi zakonski zastupnik.
Uvjeti predaje zahtjeva za izdavanje putnog lista maloljetniku ili poslovno nesposobnoj osobi, jednaki su uvjetima predaje zahtjeva za izdavanje putovnice djetetu
Za izdavanje putnog lista potrebno je priložiti sljedeće:

  • dvije istovjetne fotografije veličine 3,0 x 3,5 cm ili
  • identifikacijski dokument (javna isprava sa slikom),
  • dokaz o državljanstvu (ukoliko se kao identifikacijski dokument ne prilaže hrvatska putovnica ili osobna iskaznica kojoj je istekao rok valjanosti),
  • ako se radi o gubitku ili krađi putovnice ili osobne iskaznice treba priložiti i potvrdu prijave nestanka od švicarske policije,
  • popunjeni obrazac zahtjeva za izdavanje putnog lista (dostupan u konzulatu),
  • dokaz o uplati konzularne pristojbe za izradu putnog lista

 

OSOBNE ISKAZNICE

Hrvatske osobne iskaznice izdaju se isključivo u policijskim upravama i policijskim postajama u Republici Hrvatskoj. Veleposlanstvo ni generalni konzulati nisu ovlašteni izdavati osobne iskaznice.
Hrvatski državljani stariji od 18 godina koji imaju prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj dužni su imati valjanu osobnu iskaznicu, a zahtjev za izdavanje podnose policijskoj upravi ili policijskoj postaju prema mjestu prijavljenog prebivališta u Republici Hrvatskoj.
Hrvatski državljani koji nemaju prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj imaju pravo i mogućnost, ali nisu obvezni, imati hrvatsku osobnu iskaznicu s adresom stanovanja u inozemstvu. Zahtjev podnose bilo kojoj policijskoj upravi ili policijskoj postaji u Republici Hrvatskoj.

Više informacija na:
https://www.mup.hr/gradjani/osobna-iskaznica

 

PRIJAVA NESTANKA PUTOVNICE ILI OSOBNE ISKAZNICE U INOZEMSTVU

Građanin je dužan bez odgode prijaviti nestanak putovnice ili osobne iskaznice ili njezino pronalaženje najbližem veleposlanstvu ili generalnom konzulatu Republike Hrvatske u inozemstvu, neovisno o tome radi li se o gubitku ili krađi. Prijava gubitka u veleposlanstvu vrši se osobno pri čemu je potrebno dati kratku izjavu o okolnostima nestanka isprave. Prije prijave veleposlanstvu ili generalnom konzulatu, nestanak isprave je potrebno prijaviti policiji u Švicarskoj Konfederaciji te policijsku potvrdu priložiti svome zahtjevu.

 

PREBIVALIŠTE

Prema odredbama Zakona o prebivalištu obveza odjave prebivališta u Republici Hrvatskoj postoji za one hrvatske državljane koji su iselili iz Republike Hrvatske radi trajnog nastanjenja u drugoj državi. Prebivalište moraju odjaviti prije iseljenja, a ako su to propustili učiniti odjavu mogu zatražiti i putem nadležne diplomatske misije/konzularnog ureda Republike Hrvatske u državi u koju su iselili. Prema tome odjaviti prebivalište u Republici Hrvatskoj mora samo ona osoba koja se trajno nastanila u inozemstvu.

Prilikom odjave prebivališta osoba je dužna vratiti osobnu iskaznicu radi njenog fizičkog poništenja.

Hrvatski državljanin koji se ne namjerava iseliti iz Republike Hrvatske radi trajnog nastanjenja u drugoj državi, nego privremeno boravi izvan Republike Hrvatske radi obrazovanja, zaposlenja, dugotrajnog liječenja i drugih razloga nije dužan odjaviti prebivalište u Republici Hrvatskoj. Ta osoba je dužna policijskoj upravi ili postaji na čijem području ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj dojaviti da privremeno boravi u inozemstvu. Ako nije u mogućnosti doći u Republiku Hrvatsku, obavijest o svojem privremenom boravku u inozemstvu može dati i u diplomatskoj misiji/konzularnom uredu Republike Hrvatske u inozemstvu te mora priložiti odgovarajuću dokumentaciju o razlozima privremenog boravka u inozemstvu (potvrdu o zaposlenju, školovanju, dozvolu boravka u inozemstvu i sl., a u nekim slučajevima i svoju pisanu izjavu o razlozima boravka u inozemstvu).

Osoba koja privremeno boravi u inozemstvu ima i dalje prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ima pravo na osobnu iskaznicu.

Dakle, osobe koje su zaposlene u inozemstvu, ali nemaju namjeru trajno se nastaniti u inozemstvu, nisu dužne odjaviti prebivalište u Republici Hrvatskoj. Te su osobe dužne dojaviti da privremeno borave u inozemstvu i dojavu obnoviti nakon proteka razdoblja od 5 godina te nadalje dojavu o privremenom boravku u inozemstvu obnavljati nakon svakog daljnjeg proteka razdoblja od tri godine, ako i dalje budu boravile u inozemstvu.

Može li hrvatski državljanin koji nema prebivalište u Republici Hrvatskoj ishoditi osobnu iskaznicu?

Hrvatski državljanin koji nema prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj može ishoditi osobnu iskaznicu u koju se upisuje podatak o njegovom prebivalištu izvan Republike Hrvatske, prema podacima o prebivalištu ispisanima u javnoj ispravi koju mu je izdalo nadležno tijelo države u kojoj ima prijavljeno prebivalište ili odobren boravak. Osoba koja nema prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj zahtjev za izdavanje osobne iskaznice podnosi u bilo kojoj policijskoj upravi ili policijskoj postaji na području Republike Hrvatske koja ima upravne poslove.

Više informacija na: https://www.mup.hr/gradjani/prebivaliste-i-boraviste

 

OVJERA POTPISA

U Konzulatu Republike Hrvatske u Zürichu hrvatski državljani mogu ovjeriti svoj potpis na dokumentu (punomoći, izjavi, ugovoru i sl.). Dokument se mora potpisati pred konzularnim službenikom ili pred istim potpis priznati kao svoj. Osoba čiji se potpis ovjerava treba predočiti važeću hrvatsku putovnicu ili važeću hrvatsku osobnu iskaznicu kako bi se utvrdio njezin identitet i državljanstvo. Za ovjeru potpisa naplaćuje se zakonom propisana konzularna pristojba i to za svaki potpis koji se ovjerava.
Ovjera potpisa u veleposlanstvu nije moguća stranom državljaninu ili hrvatskom državljaninu koji ne posjeduje valjanu hrvatsku putovnicu ili osobnu iskaznicu.

 

PRIJAVA ROĐENJA, BRAKA ILI SMRTI

Rođenje
Rođenje djeteta u inozemstvu, tj. naknadni upis u maticu rođenih i knjigu državljana moguć je za dijete do navršene 18. godine života djeteta ukoliko je barem jedan od roditelja u trenutku rođenja djeteta bio hrvatski državljanin. Zahtjev za upis podnosi roditelj koji je hrvatski državljanin ili oba roditelja uz predočenje svojih valjanih identifikacijskih isprava i dokaza o hrvatskom državljanstvu. Zahtjevu je potrebno priložiti međunarodni izvadak iz matice rođenih (CIEC).

Sklapanje braka
Zahtjev za naknadni upis činjenice sklapanja braka za brakove sklopljene u Švicarskoj Konfederaciji podnosi se osobno. Zahtjevu je potrebno priložiti međunarodni izvadak iz matice vjenčanih izdan na međunarodnom obrascu sukladno Bečkoj konvenciji i valjanu identifikacijsku ispravu. Brak koji je u međuvremenu prestao ne može se upisati u maticu vjenčanih, već se kao bilješka upisuje u maticu rođenih uz obavezno prilaganje pravomoćne sudske presude o rastavi braka.

Smrt
Zahtjev za naknadni upis činjenice smrti podnose članovi obitelji pokojnog. Zahtjevu je potrebno priložiti međunarodni izvadak iz matice umrlih te putovnicu pokojnika radi poništenja.

 

STRANCI

Informacije o uvjetima boravka stranaca u Republici Hrvatskoj dostupne su na sljedećoj adresi:
https://www.mup.hr/public/documents/Javnost/Isprave/Stranci.pdf
Državljani Švicarske Konfederacije mogu u Republiku Hrvatsku putovati na temelju valjane putovnice ili osobne iskaznice. Državljani Švicarske Konfederacije i država članica Europskog gospodarskog prostora imaju pravo boraviti u Republici Hrvatskoj do 3 mjeseca od dana ulaska u Republiku Hrvatsku, ako posjeduju valjanu putnu ispravu ili osobnu iskaznicu. Za boravak duži od 3 mjeseca potrebno je najkasnije u roku od 8 dana od isteka 3 mjeseca boravka, prijaviti privremeni boravak nadležnoj policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prema mjestu boravka.

 

PREGLED VIZNOG SUSTAVA

Državljani Švicarske Konfederacije mogu u Republiku Hrvatsku putovati na temelju valjane putovnice ili osobne iskaznice.
Informacije o viznom sustavu Republike Hrvatske dostupne su na sljedećoj stranici:
http://www.mvep.hr/hr/konzularne-informacije/vize/pregled-viznog-sustava0/
* Države se odabiru u padajućem izborniku na dnu stranice

Odlukom Vlade Republike Hrvatske, od 22. srpnja 2014., utvrđena je primjena Odluke br. 565/2014/EU. Svi stranci koji su nositelji valjanih schengenskih isprava, kao i oni koji su nositelji viza i dozvola boravka Bugarske, Cipra i Rumunjske, ne trebaju dodatnu (hrvatsku) vizu za Hrvatsku.
Stranci koji su nositelji:

  • jedinstvene vize (C) koja vrijedi za područje svih država Schengeskoga prostora, valjane za dva ili više ulazaka;
  • vize s ograničenom područnom valjanošću (LTV), izdane nositelju putne isprave što je ne priznaju jedna ili više, ali ne sve države Schengenskoga prostora, a koja vrijedi za područje država koje priznaju tu putnu ispravu, valjane za dva ili više ulazaka;
  • dugotrajne vize (D) za boravak dulji od 90 dana, koju je izdala jedna od država članica Schengenskoga prostora;
  • dozvole boravka koju je izdala jedna od država članica Schengenskoga prostora,
  • vize, valjane za dva ili više ulazaka, i dozvole boravka Bugarske, taksativno navedene u Prilogu I. Odluke br. 565/2014/EU,
  • vize, valjane za dva ili više ulazaka, i dozvole boravka Cipra, taksativno navedene u Prilogu III. Odluke br. 565/2014/EU;
  • vize, valjane za dva ili više ulazaka, i dozvole boravka Rumunjske, taksativno navedene u Prilogu IV. Odluke br. 565/2014/EU;

ne trebaju vizu za tranzit, ili za namjeravani boravak na području Hrvatske koji ne prelazi 90 dana u svakom razdoblju od 180 dana.

Tekst Odluke br. 565/2014/EU dostupan je na poveznici:
http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=OJ:L:2014:157:FULL&from=EN

Državljanima Republike Kosova, koji su nositelji valjanih schengenskih viza s ograničenom područnom valjanošću (LTV vize), za 2 ili više ulazaka, a koje vrijede za sve države članice Schengenskoga prostora osim za Grčku i Španjolsku, nije potrebna dodatna (hrvatska) viza za tranzit ili za ulazak u Hrvatsku i kratkotrajni boravak (do 90 dana).

Rok valjanosti navedenih isprava koje se priznaju kao jednakovrijedne hrvatskoj vizi mora pokrivati trajanje tranzita ili boravka na području Hrvatske.

Olakšani ulazak stranaca na snazi je do dana potpune primjene odredaba schengenske pravne stečevine u Hrvatskoj.

Stranci, kojima je potrebna viza za Hrvatsku, zahtjev za vizu mogu ispuniti i putem internetskih stranica na poveznici crovisa.mvep.hr (dostupan je na hrvatskom, engleskom, ruskom, ukrajinskom, turskom i albanskom jeziku). Nakon ispunjavanja online zahtjeva, potrebno ga je otisnuti i s ostalom propisanom dokumentacijom podnijeti zahtjev za vizu u nadležnom hrvatskom veleposlanstvu/konzulatu, viznom centru ili posredstvom akreditirane turističke agencije.
Svi upiti u vezi s hrvatskim viznim sustavom mogu se uputiti na e-mail adresu: vize@mvep.hr

 

UVJETI UNOSA KUĆNIH LJUBIMACA U HRVATSKU

U Hrvatsku je, pod određenim uvjetima, dopušten unos do pet kućnih ljubimaca koje prati njihov vlasnik ili druga odgovorna osoba koju je on ovlastio, a koji nisu namijenjeni za prodaju ili predaju drugom vlasniku.

Ovdje se pod kućnim ljubimcima podrazumijevaju: psi, mačke, životinje iz porodice kuna, beskralježnjaci (osim pčela i rakova), ukrasne tropske ribice, vodozemci, reptili, ptice svih vrsta (osim peradi koja se uvozi u komercijalne svrhe, za zoološke vrtove i zoo trgovine), sisavci: glodavci i kunići osim onih namijenjenih za proizvodnju hrane.
Psi, mačke, životinje iz porodice kuna (Mustelidae) i vrsta afrički tvor (Mustela putorius) moraju:

  • biti označeni mikročipom
  • imati putovnicu izdanu od ovlaštenog veterinara, kojom se potvrđuje važeće cijepljenje protiv bjesnoće (u vremenskim razmacima koji su u skladu s preporukama proizvođača cjepiva).

Također, dopustit će se unos i kretanje tih životinjskih vrsta koje su mlađe od tri mjeseca i necijepljene, ako imaju putovnicu, i ako su od rođenja boravile na istom mjestu i nisu bile u kontaktu s divljim životinjama koje su mogle biti izložene infekciji, ili se kreću u pratnji majke o kojoj su još ovisne. Ako su isti ti kućni ljubimci uvezeni na područje Hrvatske radi trajnog boravka, a nisu označeni mikročipom, moraju biti s njim označene u roku od 15 dana od dana ulaska u zemlju.

Ako su psi, mačke, životinje iz porodice kuna (Mustelidae) i vrsta afrički tvor (Mustela putorius), označeni mikročipom koji nije u skladu s kriterijima određenim hrvatskim propisima, tj. propisima EU, njihov posjednik mora osigurati odgovarajući čitač za očitavanje identifikacijskog broja s mikročipa.

Zabranjen je uvoz i privremeni boravak na području Hrvatske moguće opasnih pasa pasmine terijera tipa bull koji nisu upisani u registar Međunarodnog kinološkog saveza (FCI) i njihovih križanaca.

U gradu Zagrebu (a slični uvjeti i način držanja pasa doneseni su i drugdje u Hrvatskoj) je određeno da se na ulici, javnoj površini, parkovima, te u prostorijama koje služe zgradi kao cjelini (stubište, ulaz, dizalo, dvorište i slično) pas mora voditi na uzici tako da ne ugrožava sigurnost i zdravlje ljudi, drugih životinja i njihovo kretanje.

Dodatne informacije dostupne su na sljedećoj web stranici:
http://www.veterinarstvo.hr/default.aspx?id=1289

 

DRŽAVLJANSTVO

Zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva

Zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva mogu podnijeti stranci (osobe koje nemaju hrvatsko državljanstvo) te prirođenjem steći hrvatsko državljanstvo, ako ispunjavaju pretpostavke propisane Zakonom o hrvatskom državljanstvu.

Zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem podnosi se osobno policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji, osim ako je riječ o osobi s invaliditetom, kada se može podnijeti putem zakonskog zastupnika ili ovlaštenog opunomoćenika.

Zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem temeljem Članka 16. Zakona (pripadnost hrvatskom narodu) može se podnijeti i putem diplomatske misije ili konzularnog ureda Republike Hrvatske na čijem konzularnom području osoba boravi i prijavljena je. U svim drugim slučajevima zahtjev se podnosi u policijskoj upravi/postaji u Republici Hrvatskoj.

Postupak stjecanja hrvatskog državljanstva provodi Ministarstvo unutarnjih poslova u sjedištu.

Hrvatskim državljaninom postaje se danom uručenja pozitivnog rješenja.

Nakon uručenja pozitivnog rješenja stranka se upisuje u knjigu državljana u nadležnom matičnom uredu nakon čega matični ured može izdati domovnicu.

Uz propisani obrazac zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva s upitnikom prilaže se:

  • životopis
  • izvadak iz matice rođenih
  • izvadak iz matice vjenčanih (ako je osoba u braku)
  • dokaz o državljanstvu
  • uvjerenje o nekažnjavanju nadležnog inozemnog tijela države čiji su podnositelji zahtjeva državljani te države u kojoj imaju stalni boravak u izvorniku ili propisno ovjerenoj preslici s prijevodom na hrvatski jezik ne starijeg datuma od šest mjeseci (švicarska potvrda o nekažnjavanju treba biti ovjerena štambiljem Apostille i prevedena na hrvatski jezik)
  • važeća identifikacijska isprava, ovjerena preslika
  • ako se zahtjev podnosi i za malodobnu djecu, prilaže se izvadak iz matice rođenih, uvjerenje o državljanstvu i suglasnost djeteta starijeg od 14 godina

Kod zahtjeva za stjecanja hrvatskog državljanstva temeljem pripadnosti hrvatskom narodu (Članak 16. Zakona o hrvatskom državljanstvu) potrebno je dostaviti isprave kojima podnositelji zahtjeva dokazuju osobno nacionalno izjašnjavanje u pravnom prometu - ovjerena preslika radne knjižice, vojne knjižice, svjedodžbe, indeksa, izvatka iz matice rođenih, vjenčanih i dr., ili izvornike istih, ukoliko je u njima upisan podatak o nacionalnosti. Pripadnost hrvatskom narodu dokazuje se i dostavljanjem dokaza o zaštiti prava i pomicanju interesa hrvatskog naroda i dokaza o aktivnom sudjelovanju u hrvatskim kulturnim, znanstvenim i sportskim udrugama u inozemstvu. Ukoliko se stranke pozivaju na pripadnost hrvatskom narodu njihovih roditelja, uz zahtjev dostavljaju dokaze kojim potvrđuju nacionalno deklariranje roditelja.

Kad je riječ o stranim javnim ispravama koje se prilažu uz zahtjev (npr. rodni list, vjenčani list i slično), takve isprave trebaju biti izdane na međunarodnom obrascu sukladno Bečkoj konvenciji.

Zahtjev za prestanak hrvatskog državljanstva

Zahtjev za prestanak hrvatskog državljanstva mogu podnijeti hrvatski državljani ako uz hrvatsko državljanstvo posjeduju i strano državljanstvo ili im strana država jamči primitak u njihovo državljanstvo pod uvjetom prestanka hrvatskog državljanstva, a hrvatsko državljanstvo može im prestati uz ispunjenje Zakonom propisanih pretpostavki.

Zahtjev za prestanak hrvatskog državljanstva podnosi se osobno u policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji, osim ako je riječ o osobi s invaliditetom, kada se može podnijeti putem zakonskog zastupnika ili ovlaštenog opunomoćenika. Zahtjev se može podnijeti i putem diplomatske misije ili konzularnog ureda Republike Hrvatske.

Uz propisani obrazac zahtjeva za prestanak hrvatskog državljanstva s upitnikom se prilaže:

  • životopis
  • izvadak iz matice rođenih
  • uvjerenje o državljanstvu (domovnica)
  • važeća identifikacijska isprava, ovjerena preslika
  • ako se zahtjev podnosi i za malodobnu djecu, prilaže se izvadak iz matice rođenih, uvjerenje o državljanstvu (domovnica)
  • dokaz stranog državljanstva ili zajamčenje inozemnog tijela o primitku u državljanstvo s ovjerenim prijevodom na hrvatski jezik od ovlaštenog sudskog tumača

Odricanje od hrvatskog državljanstva:

uz propisani obrazac zahtjeva za prestanak hrvatskog državljanstva s upitnikom, daje se

  • izjava o odricanju
  • dokaz stranog državljanstva
  • dokaz prebivališta u inozemstvu.

Utvrđivanje hrvatskog državljanstva

Zahtjev za utvrđivanje hrvatskog državljanstva mogu podnijeti osobe koje nisu upisane u knjige državljana Republike Hrvatske, a po propisima koji su bili važeći do dana stupanja na snagu Zakona o hrvatskom državljanstvu stekle su to svojstvo. Ispunjenje zakonskih pretpostavki za naknadni upis u knjige državljana utvrđuju se prema propisima koji su važili u trenutku rođenja podnositelja zahtjeva.

Uz zahtjev se prilaže:

  • upitnik
  • izvadak iz matice rođenih
  • važeća identifikacijska isprava, ovjerena preslika
  • potvrda da osoba nije upisana u knjige državljana u matičnom uredu kod kojeg je trebala biti upisana u vrijeme rođenja po propisima koji su tada vrijedili
  • ako stranka posjeduje strano državljanstvo, akt o njegovom stjecanju ili uvjerenje nadležnog inozemnog tijela o načinu i vremenu stjecanja državljanstva
  • potvrda ili domovnica jednog ili oba roditelja o činjenici upisa u knjigu državljana.

Postupci utvrđivanja hrvatskog državljanstva provode se za osobe koje su svojstvo hrvatskog državljanina stekle po propisima važećim do dana stupanja na snagu Zakona o hrvatskom državljanstvu (8. listopada 1991. godine), a greškom nisu upisane u knjigu državljana.
Republika Hrvatska dozvoljava svojim državljanima da uz hrvatsko steknu i švicarsko državljanstvo, no pred državnim tijelima Republike Hrvatske svi hrvatski državljani koji uz hrvatsko imaju i neko drugo državljanstvo smatraju se isključivo hrvatskim državljanima.
Obrasci zahtjeva dostupni su na:
https://www.mup.hr/gradjani
Više informacija dostupno je na:
https://www.mup.hr/public/documents/Javnost/Isprave/Državljanstvo.pdf

 

SPROVODNICA/PRIJAVA SMRTI

Prijava činjenice smrti u državne matice Republike Hrvatske

Za prijavu smrti u državne matice Republike Hrvatske potrebno je priložiti izvornik smrtnog lista od kojeg izdaje općina na međunarodnom obrascu. Ako je preminula osoba imala hrvatsku putovnicu, istu je potrebno priložiti uz zahtjev radi poništenja. Također je potrebno priložiti identifikacijsku ispravu (hrvatsku putovnicu ili osobnu iskaznicu) i švicarsku boravišnu dozvolu.
Izdavanje sprovodnice za prijenos posmrtnih ostataka u RH

Za izdavanje sprovodnice za prijenos posmrtnih ostataka u Republiku Hrvatsku potrebno je dostaviti slijedeće isprave:

  • identifikacijsku ispravu preminule osobe;
  • liječničku potvrdu o smrti s naznakom uzroka smrti;
  • izvadak iz matice umrlih;
  • dokaz o državljanstvu preminule osobe;
  • ime i prezime osobe koja prati tijelo preminule osobe;
  • podaci o prijevozniku (zrakoplov, auto i sl.);
  • potvrda groblja o mjestu ukopa ukoliko se radi o osobi koja nije bila hrvatski državljanin.

Prijenos urne s pepelom umrle osobe obavlja se bez sprovodnice, ali je potrebno predočiti potvrdu krematorija o kremiranju.

 

CARINSKA POTVRDA/POTVRDA O BORAVKU I RADU

Carinskim propisima Republike Hrvatske, fizičke osobe, koje su u drugim državama neprekidno boravile najmanje 12 mjeseci prije preseljenja u Republiku Hrvatsku, mogu bez plaćanja carine i poreza na dodanu vrijednost uvoziti predmete kućanstva, koje su posjedovale i koristile tijekom boravka u toj drugoj državi najmanje 6 mjeseci prije preseljenja.

Zahtjev za oslobođenje od plaćanja carine podnosi se carinarnici nadležnoj prema mjestu stanovanja u Republici Hrvatskoj.

Za dobivanje potvrde o boravku u inozemstvu u konzulatu potrebno je ispuniti Zahtjev za izdavanje potvrde o boravku u inozemstvu (dostupan u konzulatu).

Zahtjevu je potrebno priložiti:

  • Putovnicu/osobnu iskaznicu/domovnicu
  • važeću identifikacijsku ispravu
  • potvrdu o boravku u Švicarskoj (izdaje općina/kanton)

Rok za korištenje predmetne povlastice (za uvoz predmeta kućanstva) je 12 mjeseci, a računa se od datuma preseljenja odnosno doseljenja korisnika povlastice u Republiku Hrvatsku, naznačenog u izjavi korisnika povlastice.

Uvoz predmeta kućanstva nije ograničen vrstom, količinom i vrijednošću, no uvjetovan je njihovom najmanje šestomjesečnom uporabom u inozemnom kućanstvu. Korisnik povlastice može uvoziti predmete kućanstva i višekratno, unutar razdoblja od 12 mjeseci.

Uvoz osobnog automobila, uz ispunjenje propisanih uvjeta (godina dana prethodnog boravka i šestomjesečnog prethodnog vlasništva), oslobođen je od  plaćanja carine i poreza na dodanu vrijednost, no na sve osobne automobile obračunava se posebni porez  tzv. trošarina, koja se obračunava sukladno odredbama Zakona o posebnim porezima na osobne automobile, ostala motorna vozila i zrakoplove (N.N.broj 136/02).

Činjenica posjedovanja i korištenja predmeta kućanstva koji podliježu registraciji (osobni automobil, motocikl, plovilo, kamp ili druga prikolica i sl.), u pravilu se dokazuje prometnom ispravom odnosnoga predmeta, ali se, prema okolnostima svakog pojedinačnog slučaja može dokazivati i drugim pravovaljanim i vjerodostojnim ispravama o vlasništvu ili posjedovanju odnosne stvari, kao što su darovni ili kupoprodajni ugovor, ovjeren po ovlaštenoj osobi u zemlji darovanja ili prodaje, ugovor o leasingu i slično.

Više informacija možete dobiti putem poveznice: https://www.gov.hr/print.aspx?id=1774&url=print

 

ODVJETNICI NA KONZULARNOM PODRUČJU GKRH ZÜRICH KOJI GOVORE HRVATSKI JEZIK

Nataša Werthmueller - Murić
Lintheschergasse 17
CH-8001 Zürich
Tel:  +41 (0)58 058 20 30
Fax: +41 (0)58 058 20 31
E-Mail: natascha.werthmueller@wmlaw.ch
http://www.wmlaw.ch/p_recht.html

Herenda Rechtsanwälte
Alfred Escher Strasse 10
CH-8002 Zurich
t: +41 (0)44 740 45 20
f: +41 (0)44 740 45 21
e: info@herenda.ch
http://www.herenda.ch/ueber-uns.html

Marko Soldo
marko.soldo@pachmannlaw.ch
Pachmann Rechtsanwälte AG
Löwenstrasse 29, CH-8001 Zurich
Parcels: Löwenstrasse 29, CH-8001 Zurich
Phone +41 (0)44 215 11 33, Fax +41 (0)44 215 11 34
http://www.pachmannlaw.ch/team/mitarbeiter/marko_soldo.html

Advokatur Glavas AG
Haus "zur alten Dorfbank"
Dorfstrasse 33
9313 Muolen/SG
Tel. +41 (0)71 410 06 22
Fax +41 (0)71 410 06 25
glavas@advo-glavas.ch
http://www.advo-glavas.ch/de/advocates/2

Dr. Petra Rihar LL.M.
Tel.: +41 44 256 16 00
petra.rihar@zeltweg.ch
http://www.zeltweg.ch/de/team/rihar

Ukoliko smatrate da je ovaj popis nepotpun te imate dodatna saznanja o odvjetnicima koji govore hrvatski jezik, možete nam priopćiti telefonski ili putem elektroničke pošte.

 

KONZULARNE PRISTOJBE

Iznos konzularnih pristojbi propisan je Zakonom o upravnim pristojbama.
Plaćanje konzularnih pristojbi u konzulatu vrši se EC karticom. Plaćanje gotovinom nije moguće.