Vijesti

Zagreb, 24. ožujka 2020.

Vlada će preuzeti vodstvo nužno da bismo prebrodili ovu krizu, a svi pokažimo odgovornost, razumijevanje i solidarnost

Moramo se pripremiti za tešku i dugotrajnu bitku za očuvanje proizvodnih kapaciteta hrvatskog gospodarstva i za svako radno mjesto, poručio je danas premijer Andrej Plenković predstavljajući paket mjera vrijedan 30 milijardi kuna. Pritom je naglasio da je riječ o prvoj fazi mjera koje će se usklađivati s potrebama hrvatskog gospodarstva kako bi se održala financijska stabilnost države i normalno funkcioniranje sustava. 

Predsjednik Vlade Andrej Plenković danas je, zajedno s resornim ministrima, predstavio paket gospodarskih mjera za pomoć u saniranju ekonomskih posljedica epidemije koronavirusa.
 
Premijer Plenković upozorio je da pandemija koronavirusa mijenja svijet.
 
"Globalizacija kakvu poznajemo, integracija kakvu poznajemo, multilateralna trgovina kakvu poznajemo, funkcioniranje država na kakvo smo navikli se mijenja", poručio je.
 
Podsjetivši da je Hrvatska trenutno i predsjedateljica Vijeća Europske unije, istaknuo je da joj to daje i posebnu odgovornost, a hrvatski ministri kontinuirano sazivaju različite formate Vijeća putem video-konferencija.
 
Najavio je da će se u četvrtak održati video konferencija čelnika Europske unije kako bi dalje dogovorili zajednički europski odgovor na ovu pandemiju.
 
"U samo tri mjeseca kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa zahvatila je 195 država, dakle čitav svijet, i postala je prijetnja zdravlju čovječanstva i svjetskom gospodarstvu. Broj zaraženih od COVID-19 munjevito se ubrzava. Prije 18 dana premašio je 100.000, prije 6 dana 200.000, prije 3 dana 300.000. Danas će premašiti 400.000", upozorio je i dodao da se, nažalost, i broj mrtvih povećava te se udvostručio u tjedan dana i premašio 16.500.
 
Nesagledive posljedice za globalno gospodarstvo
 
Premijer Plenković kazao je da su u brojnim državama život i ekonomija stali, gube se radna mjesta, a više od milijardu ljudi je u karanteni.
 
"Ulice New Yorka, Londona, Pariza, Venecije ili Zagreba su nestvarno puste", istaknuo je i dodao da je stao i turizam, masovno su ukinute avionske linije, otkazano je na tisuće sajmova, konferencija, gospodarskih, kulturnih ili sportskih manifestacija, što je stvarnost koja je do prije samo par tjedana svakome bila potpuno nezamisliva.
 
Sve to, upozorava premijer, ukazuje na nesagledive ekonomske posljedice za globalno gospodarstvo, dok nitko u ovom trenutku ne može precizno predvidjeti do kad će ova kriza trajati.
 
"Mi smo u našem mandatu vjerovali da su najteže krize iza nas. Prije tri godine imali smo veliku krizu s prijetnjom bankrota našeg najvećeg gospodarskog subjekta, koncerna Agrokor, koja je prijetila uništavanjem gospodarstva, gubitkom oko 150.000 radnih mjesta. Zahvaljujući mjerama Vlade i našem pristupu, spriječili smo taj scenarij, sačuvali radna mjesta i spriječili troškove za državni proračun i to najveće restrukturiranje u Europi je uspješno provedeno", podsjetio je premijer.
 
Danas se, kazao je, nalazimo pred mnogo većim izazovom, krizom koja će prema svim procjenama biti teža nego što je bila globalna financijska ekonomska kriza iz 2008. godine.
 
Prva faza Vladinih mjera za pomoć gospodarstvu vrijedna 30 milijardi kuna
 
"U takvim uvjetima moramo se pripremiti za tešku i dugotrajnu bitku za očuvanje proizvodnih kapaciteta hrvatskog gospodarstva i za svako radno mjesto. Upravo stoga, kako bismo sačuvali radna mjesta i likvidnost naših poduzeća, Vlada je prošli tjedan izašla sa sadržajnim prvim paketom od 63 mjere vrijednim 30 milijardi kuna", rekao je predsjednik Vlade i naglasio kako je riječ o prvoj fazi Vladinih mjera.
 
Dobrim je ocijenio što ovu krizu, za razliku od ranijih godina, dočekujemo sa stabilnim i otpornijim gospodarstvom.
 
No, dodao je, ugroza koja dolazi dovodi Vladu u poziciju da mora donositi odluke brzo, promišljeno i odlučno, radi zaštite građana i gospodarstva.
 
"Sada je važnije nego ikada da sačuvamo gospodarsku aktivnost. Podsjetit ću, rapidno smanjenje javnoga duga, zdrav gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, izlazak iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, izlazak iz prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, povoljnije zaduživanje države, a sukladno tome i gospodarstva i građana – sve su to bila ostvarenja naše ekonomske politike i naše fiskalne konsolidacije", rekao je premijer i najavio da sada predstoji bitka za održavanje proizvodnje i očuvanja zaposlenosti.
 
Poručio je da je Vlada svjesna situacije u kojoj se nalaze hrvatski gospodarstvenici i radnici u privatnom sektoru, te da prepoznaje izuzetne napore koje u ime svih poduzimaju zdravstveni radnici kao i svi oni zaposleni u kanalima opskrbe i maloprodaje, zatim prosvjetni radnici, carinici, policajci i vojnici kao i svi drugi koji svojim trudom i radom doprinose funkcioniranju društva u sve težim okolnostima.
 
Hrvatska reagirala među prvima, prateći na vrijeme situaciju u Kini

 
Najavio je da će Vlada prilagođavati svoje odluke sukladno razvoju situacije, jednako kao što radi i u zdravstvenom i sigurnosnom segmentu.
 
"Svjedoci smo takozvanog simetričnog šoka, dakle istodobnog pada ponude, potražnje i proizvodnje u svim gospodarstvima na europskoj i svjetskoj razini. Tako nešto nije zabilježeno u modernoj povijesti", naglasio je predsjednik Vlade.
 
Istaknuvši kako se mjere u odgovoru na ovu krizu u Europskoj uniji temelje na očuvanju radnih mjesta i likvidnosti, kazao je da je Hrvatska reagirala među prvima te na vrijeme pratila situaciju u Kini.
 
No, dodao je, Hrvatskoj se dogodio i dodatni šok, koji drugi nisu imali, a to je najsnažniji potres koji je prije dva dana pogodio Zagreb i okolicu, najjači u posljednjih 140 godina.
 
"Ovo je prilika za sve nas, za sve naše sugrađane, da pokažemo jedinstvo, solidarnost i odgovornost kako bismo prebrodili kombinaciju dvije krize koje su kontradiktorne", poručio je premijer Plenković.
 
Tri najvažnije mjere – odgoda javnih davanja, osiguranje minimalne plaće i krediti za likvidnost
 
Prije nego što je prepustio riječ ministrima koji su detaljnije predstavili mjere, premijer Plenković spomenuo je one tri, horizontalne, najvažnije.
 
Prva je beskamatna odgoda javnih davanja poreznim obveznicima s poteškoćama – poreza na dohodak, poreza na dobit, doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje – za tri mjeseca, s mogućnošću tri mjeseca produljenja.
 
"Ne znači da je to kraj. Vrlo važno je da svi to razumiju, osobito gospodarstvenici", poručio je premijer.
 
Druga financijski iznimno značajna mjera je mjera koja će očuvati radna mjesta i financirati 100 posto troška neto minimalne plaće po stalno zaposlenom.
 
Treća važna mjera je usmjerena prema mikro, malim i srednjim poduzetnicima, a odnosi se na kredite za likvidnost i radni kapital, uz poček od 12 mjeseci i vrlo nisku kamatnu stopu, do 25 tisuća eura.
 
Rezanje svih troškova koji nisu nužni na rashodnoj strani proračuna
 
"Osiguravat ćemo mjere za financiranje gospodarstva. Već smo kazali da ćemo u rashodnoj strani proračuna ići u rezanje apsolutno svih troškova koji nisu nužni i nastojat ćemo u naše aktivnosti uključiti sve one mjere i sredstva koja su nam na raspolaganju kao članici Europske unije", naglasio je premijer Plenković.
 
Podsjetio je da je u razgovoru s europskim povjerenikom za proračun Hahnom Hrvatskoj za potrebe likvidnosti države osigurano dodatnih 240 milijuna eura.
 
"Sve su naše mjere pripremljene na jedinstven, cjelovit i koordiniran način, osmišljene kao koncept pristupa za prvu, inicijalnu fazu suočavanja s gospodarskim posljedicama epidemije koronavirusa", istaknuo je.Svi članovi Vlade donirat će plaću za ožujak na račun akcije "Zajedno za Zagreb"
 
Uoči predstavljanja ovih mjera, Vlada je danas održala telefonsku sjednicu na kojoj su otvorena dva posebna računa za donacije u akcijama "Zajedno za Zagreb", za saniranje posljedica potresa, i "Hrvatska u borbi protiv koronavirusa".
 
Premijer Plenković najavio je da će svi članovi Vlade donirati plaću za ožujak na račun "Zajedno za Zagreb", kako bi i svojim primjerom pokazali solidarnost s obzirom na razmjere štete koje je Zagreb doživio u potresu.
 
Država će pokazati maksimalnu fleksibilnost
 

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić poručio je da je set gospodarskih mjera za ublažavanje posljedica koronavirusa prvi i inicijalan, paralelno se radi i na drugim mjerama, a država će pokazati maksimalnu fleksibilnost prema poreznim obveznicima.
 
Izvijestio je da od 63 mjere koje je Vlada prošli tjedan donijela za ublažavanje posljedica koronavirusa, njih 90 posto je već u primjeni.
 
„Danas su stupile na snagu dopune Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona, kojima se omogućuje odgoda plaćanja pojedinih javnih davanja, i nakon toga i obročna beskamatna otplata“, izvijestio je Marić.
 
Porezni obveznici, to jest građani, zahtjeve Poreznoj upravi mogu podnositi od danas.
 
Kada je riječ o kriterijima za korištenje te mjere, uvjet je da u trenutku podnošenja zahtjeva porezni dug ne smije biti veći od 200 kuna, zatim ako već sada postoji pad prihoda na godišnjoj razini od 20 posto, kao i ako se predviđa pad prihoda od 20 ili više posto u idućim mjesecima.
 
„Tko zadovoljava uvjete i obavi prijavu, na taj se način kvalificira i dobiva odmah obavijest od Porezne uprave da je zahtjev prihvaćen i ide u obradu“, kazao je Marić.
 
Mjera anuliranja predujmova poreza na dobit
 
Pravilnik koji je danas stupio na snagu iznimno predviđa da podnositelj zahtjeva za dospjelu obvezu PDV-a može biti poduzetnik koji u prethodnoj godini nije ostvario vrijednost isporuka dobara i usluga u iznosu većem od 7,5 milijuna kuna (bez PDV-a) te koji poreznu osnovicu utvrđuje prema obavljenim isporukama sukladno posebnom propisu o porezu na dodanu vrijednost.
 
„Oni koji su u tom dijelu do 7,5 milijuna kuna, pod uvjetom da PDV po izdanim računima nije naplaćen, kao i da postoji dodatan utjecaj na likvidnost, govorimo o PDV-u već za ožujak, odnosno za one koji prijavljuju tromjesečno, za prvi kvartal, i takvi imaju odgodu, i tako svaki mjesec iduće primjene“, pojasnio je Marić, napomenuvši da se radi o novini u odnosu na mjere predstavljene prošli tjedan.
 
„I PDV smo tako uspjeli uklopiti u cijelu priču, svjesni naravno i svih efekata koje imamo i na prihodovnoj strani proračuna, a u ovim okolnostima govorimo o likvidonosnom udaru“, kaže Marić.
 
Podsjetio je da će sve odgođene obveze, kao što su porez na dohodak i doprinos na zdravstveno osiguranje, državni proračun nadomjestiti lokalnoj samoupravi i HZZO-u.
 
Porezna uprava će i po službenoj dužnosti za sve one koje zna da su obustavili poslovanje ići mjerom smanjivanja odnosno anuliranja predujmova poreza na dobit, odnosno poreza na dohodak.
Marić je kazao da su razne vrste potpora, naknada i drugih davanja vezanih za posebne okolnosti kroz promjene Zakona o porezu na dohodak i dobit napravljene su tako da ne stvaraju dodatni porezni teret.
 
Što se tiče povrata poreza, Marić je najavio da će on ići ranije. „Ciljamo da to bude u lipnju“, dodao je.
 
Napomenuo je da rješenja koja se tada budu izdavala odmah kreću u implementaciju. „Ako porezni obveznik ima određeni prigovor, on ga može podnijeti. Ako je njemu u korist, država će to nadomjestiti, međutim taj prigovor neće odgađati porezno rješenje“, rekao je.
 
Prvi i glavni kanal: e-porezna
 
Naglasio je da prvi i glavni kanal bude sustav e-porezna, a tu je, dodao je, i kanal „pišite nam“. Poručio da treći segment, telefoni, treba biti najmanje korišten. „Molim da građani imaju razumijevanja s obzirom na sve okolnosti“, kazao je.
 
Rekao je da su banke konstruktivne i svjesne okolnosti te voljne dati svoj doprinos solidarnosti i zajedništvu u rješavanju gospodarskih izazova i problema.
 
Izdvojio je vrijedan angažman HNB-a. „Kao institucija izdala je uputstva vezano za tretman mjera, a s treće strane imamo i zadnje signale s razine Europske središnje banke kao glavnog regulatora i supervizora, koji, između ostalog, čine sustav kontrole i supervizije, odnosno tretmana pojedinih mjera, fleksibilnijim za one na koje se odnose“, prisnažio je.
 
Dodatna likvidna sredstva
 
Vezano za drugi set mjera, kazao je da se one odnose na reprogram svih kreditnih i inih obveza. „U ovom trenutku najviše radimo - a tu su najviše angažirani HABOR i HAMAG-BICRO – na osiguravanju dodatnih likvidnih sredstava za poduzetnike, obrtnike i sve one kojima su likvidna sredstva nepresušno važna“, izdvojio je Marić.
 
Istaknuo je da sve što se može realocirati i povući iz fondova i različitih operativnih programa u namijenjenu svrhu će se i učiniti.
 
Vezano za male, srednje i velike poduzetnike, Marić je naglasio da se u pravilu govori o modelima kakvi i sada funkcioniraju – podjela rizika između poslovne banke i HABOR-a. „S druge pak strane govorimo i o općenito likvidnim sredstvima, obrtnom kapitalu gdje je jedna strana 50 posto, a druga također 50 posto. Ali, govorimo o jednoj kreditnoj partiji. Poduzetnik ili onaj koji traži kredit imat će jednu kreditnu partiju, to će biti komercijalna banka, od kojih 50 posto tih sredstava će osigurati HABOR“, rekao je.

Izvijestio je da je HABOR ojačao jamstveni potencijal, poglavito za već postojeće programe – bilo da se govori o izvoznicima ili pak turizmu.
 
„Tijekom nekoliko sljedećih dana ćemo proširiti obuhvat da se te jamstvene sheme mogu odnositi i na nešto širi krug ljudi“, najavio je.
 
Prve isplate sredstava u okviru mjere za financiranje minimalne plaće do kraja tjedna
 
Govoreći o mjerama iz svog resora, ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović izvijestio je da za mjeru financiranja minimalne plaće do sada javilo 7.400 poslodavaca sa 40.000 zaposlenika, istaknuvši pritom kako su mjere tog resora usmjerene na očuvanje radnih mjesta kod poslodavaca koji su pogođeni koronavirusom, odnosno kojima je zbog virusa narušena poslovna aktivnost. 
 
Trajanje mjere financiranja minimalne plaće definirano je od 1. ožujka do 31. svibnja, dakle tri mjeseca, a iznos potpore iznosi 3.250 kuna po zaposleniku. Ciljane skupine koje su obuhvaćene tom mjerom su turizam i ugostiteljstvo, prijevoz i skladištenje, radno intenzivne industrije te poslodavci iz djelatnosti zdravstvenog turizma.
 
"To su grane koje su prve pogođene koronavirusom", rekao je Aladrović, dodavši da će u mjere biti uključene i druge djelatnosti koje se osjećaju pogođene krizom.
 
Poslodavci kojima je odlukom Stožera civilne zaštite onemogućen rad na određeno razdoblje automatski su uključeni u tu mjeru, kao i svi drugi poslodavci koji mogu dokazati utjecaj koronavirusa na svoje poslovanje, istaknuo je ministar.
 
Dodao je i kako se željelo staviti poseban naglasak na osiguranje djelatnosti mikro poduzeća pa se tako posebno stimuliraju svi oni koji imaju do deset zaposlenika.
 
Osigurano pet milijardi kuna
 

Jedan od glavnih kriterija za dobivanje pomoći je pad prihoda poduzeća u prvom tromjesečju od 20 posto i više. 
 "Ono što prihvaćamo kao opis razloga zbog kojih se traži potpora  je nemogućnost novih narudžbi, sirovina, repro materijala, alata neophodnih za rad i sl., kao i samu nemogućnost isporuke gotovih proizvoda", rekao je Aladrović.
 
Aladrović očekuje da prve isplate sredstava krenu do kraja ovoga tjedna, odnosno da se sva sredstva doznače do 15. travnja. Za te mjere osigurano je, u dogovoru sa Ministarstvom financija, oko pet milijardi kuna, rekao je ministar.
 
Osam mjera Ministarstva gospodarstva
 
Ministarstvo gospodarstva poduzetništva i obrta, po riječima ministra Darka Horvata pripremilo je set od osam konkretnih mjera, od kojih su šest već u punoj fazi primjene.
 
Tri su ključna cilja tih mjera - očuvanje likvidnosti mikro, malih i srednjih poduzetnika, osiguravajući im na taj način stabilnost i kontinuitet poslovanja, osiguranje dodatne nove likvidnosti za mikro, male i srednje subjekte hrvatskog gospodarstva i ono najbitnije, očuvanje radnih mjesta i nastavak proizvodnje.
 
“Prva konkretna mjera je moratorij na sve rate mikro i malih zajmova do 31. prosinca 2020. godine, do tada neće dospijevati ni kamata niti glavnica te se neće obračunavati zatezna kamata'', rekao je Horvat.
 
Druga mjera je prolongiranje rokova korištenja, otplate i moratorij na otplatu svih kredita za koje je izdano jamstvo iz programa Hamag-Bicro, a izdana je i suglasnost financijskim institucijama za mijenjanje uvjeta samostalno sukladno internim aktima.
 
Treća mjera su povoljni uvjeti mikrozajmova za obrtna sredstva, iznosa od 1.000 do 25.000 eura, uz daleko bržu obradu, a ići će se na to da se administrativna obrada takvih zahtjeva realizira u tri dana. Naglasio je da je za tu vrstu zajmova, za obrtna sredstva, već osigurana dodatna likvidnost u iznosu od 15 milijuna eura ili oko 114 milijuna kuna
 
Četvrta mjera su mikro zajmovi za investicijske projekte, čime će se dovršavati već započeti projekti. Peta mjera je povećanje stope jamstva za kredita za obrtna sredstva, dok je šest mjera novi financijski instrument – zajmovi za poljoprivrednike od tisuću do 25.000 eura uz kamatu do pola posto. Sedma mjera su COVID-19 zajmovi, također do 25.000 eura, a zadnja osma mjera su krediti za velika i srednja poduzeća koja starta od 1. travnja, kazao je ministar gospodarstva.
 
Horvat je izvijestio i da se radi na mjerama za srednja i velika poduzeća. Radi se u suradnji s bankama i HBOR-om te će, uz jamstveni porftelj Hamaga u iznosu od 80 posto, i ta sredstva biti s početkom travnja na raspolaganju i srednjim i velikim poduzećima, rekao je Horvat. 
 
Dodatne mjere pomoći poljoprivrednicama
 
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković predstavila je mjere pomoći poljoprivrednom sektoru iz prvog seta Vladinih mjera za pomoć gospodarstvu zbog utjecaja epidemije koronavirusa, najavivši da se radi i na dodatnim mjerama.
 
"Prva mjera koju smo predložili i za koju smo već podnijeli zahtjev EK, osiguranje je fleksibilnosti između stupova zajedničke poljoprivredne politike. Tražimo da nam se omoguće dodatna sredstva u treći stup, odnosno u osiguranje dovoljnog dohotka poljoprivrednicima. Planirani iznos u odnosu na moguću fleksibilnost u ovom trenutku je minimalno 120 milijuna kuna ukoliko EK, uz potporu i drugih zemalja, to podrži", kazala je Vučković.
 
Druga mjera je program potpora malih vrijednosti za mikro segment poljoprivrede, za obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrte, poslodavce koji imaju jednog do deset zaposlenih i u ovom su trenutku najosjetljiviji. Za taj program predviđa se osigurati 53 milijuna kuna proračunskih sredstava.
 
Treća mjera je namijenjena uspostavljanju kreditne linije za malo gospodarstvo i za sektor drvno-prerađivačke industrije. Riječ je o kreditima do 25 tisuća eura, s kamatom do 0,5 posto, a linija se, kako je navela, financira iz Programa ruralnog razvoja.
 
Ministrica Vučković najavila je i mjere za pomoć sektoru ribarstva.
 
Europski projekti produljeni za tri mjeseca
 

Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Marko Pavić poručio je da su europski fondovi bili jedni od glavnih zamašnjaka razvoja hrvatskog gospodarstva u zadnjih nekoliko godina. Podsjetio je da se u mandatu ove Vlade ugovorenost povisila s 9 posto na gotovo 89 posto.
„Cilj ovih prvih prvih mjera što se tiče europskih fondova je osigurati nesmetanu provedbu europskih projekata, a isto tako dugoročni cilj je da ostatak financijske omotnice maksimalno usmjerimo u obrtna sredstva poduzetnika, u sredstva za medicinsku opremu te nakon nedavnog potresa u sredstva za mjerenje i obranu od potresa“, izvijestio je.
 
Kazao je da su svi europski projekti produljeni za tri mjeseca. Razlika je kod Operativnog programa Konkurentnost i kohezija gdje je prvenstveno građevina.
 
Izvijestio je, također, da je produljena obveza povrata sredstava za tri mjeseca i nema dodatnih administrativnih opterećenja što se tiče korisnika.
 
„Sve ove mjere imaju cilj prebroditi ovu krizu od tri mjeseca. Ukoliko ona potraje dulje, donosit ćemo u fazama dodatne mjere“, poručio je Pavić.
 
Potencijal za poduzetnike nakon krize
 
Kako bi se pospješila likvidnost europskih projekata, išlo se na ubrzano odobravanje tzv. zahtjeva za nadoknadu sredstava.
 
„Odlučili smo da odobravamo 85 posto sredstava, što će dodatno generirati likvidnost od preko 600 milijuna kuna postojećim korisnicima EU projekata“, dodao je.
Tako se, pojasnio je, ubrzavaju isplate postojećih europskih projekata.
 
Bitnim je istaknuo potencijal za daljnja plaćanja iz europskih fondova za dugoročno rješavanje ove krize.
 
„Do sada smo od omotnice od 10,7 milijardi eura ugovorili gotovo 89 posto, isplatili smo trećinu i ostaje nam za isplatiti još do kraja 2023. oko 7,2 milijarde eura. To može biti potencijal za poduzetnike nakon krize, prvenstveno građevinskom sektoru koji ima ugovore za gradnju raznih europskih projekata", kazao je Pavić.
 
Projekt osnaživanja seizmološke službe

 
Napomenuo je i da postoji europska tzv. korona investicijska inicijativa, u sklopu koje se unutar postojećih sredstava olakšava likvidnost, što za Hrvatsku znači da će akontacije za 2019/2020. biti 1,8 milijardi kuna koje nećemo morati vraćati.
 
Za borbu s posljedicama krize zbog koronavirusa, istaknuo je Pavić, Hrvatska će tražiti da može prebacivati sredstva s jedne osi na drugu, tj. ako negdje ima viška ,da se može uzeti za zdravstvo, opremu i za likvidnost, a s 20 milijuna eura planira se poduprijeti i projekt osnaživanja seizmološke službe.
Što se tiče korisnika europskih projekata, Pavić je najavio je da će uskoro biti upute za oba operativna programa, na koji način korisnici koji sada ne trebaju nikakvu dodatnu administraciju trebaju rješavati predviđene aktivnosti.
 
Odgovornost, razumijevanje i solidarnost pretpostavke učinkovite borbe protiv koronavirusa

Zaključujući konferenciju za medije predsjednik Vlade Andrej Plenković pozvao je na odgovornost, razumijevanje i solidarnost kao pretpostavke učinkovite borbe protiv koronavirusa i posljedica potresa.

"Vlada je svjesna okolnosti u kojima se nalazimo. Transparentno komuniciramo od prvoga dana o svim pitanjima koja se riču javnoga zdravstva i sigurnosti naših građana. Jednako tako, pravovremeno poduzimamo sve potrebne mjere koje se odnose na gospodarstvo, vodeći računa o svakom našem radniku, o privatnom sektoru, javnom sektoru, poljoprivredniku, ribaru, o svima", kazao je.

"Mi ćemo u ovom procesu preuzeti vodstvo koje je nužno da bismo prebrodili ovu krizu. Želim apelirati na sve da pokažemo i odgovornost i razumijevanje i solidarnost", poručio je predsjednik Vlade.

"Budimo zajedno u ovome. U ovome smo zajedno kako god okrenemo sljedećih nekoliko mjeseci", dodao je Plenković. Ulogu medija ocijenio je ključnom, a za jutrošnju preporuku potpredsjednika Vlade i šefa kriznog stožera Davora Božinovića da se ne trči za trgovačkim akcijama prodaje televizora, rekao da je sigurno bila usmjerena povećanju sigurnosti i suzbijanju širenja koronavirusa.

Ozbiljnost situacije s koronavirusom oslikao je mjerom koju je uveo britanski premijer Boris Johnson, koji je zabranio okupljanje više od dvije osobe.

"To vam govori o ozbiljnosti situacije. Ne bismo mi ovdje danas bili niti bismo ove mjere poduzimali da ne shvaćamo ozbiljnost situacije i zdravstvene sigurnosti", poručio je.

Apelirao je na sve poslodavce, gospodarstvenike i interesne udruge da realno pogledaju predstavljene mjere te najavio da će se one, kako se stvari budu razvijale, kalibrirati potrebama hrvatskog gospodarstva, kako bi se održala financijska stabilnost države i normalno funkcioniranje sustava. 

 

Copyright (c) 1997.- 2020. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH Sva prava pridržana