Uvodna riječ

 

Dame i gospodo,

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Bernu uspostavljeno je 1993. godine,  a uz Švicarsku Konfederaciju pokriva i  područje Kneževine Lihtenštajn. Nakon proglašenja suverenosti i neovisnosti RH 25. lipnja 1991.,  Švicarska je istovremeno s  Europskom zajednicom priznala Republiku  Hrvatsku 15. siječnja, a diplomatski odnosi dviju država uspostavljeni su 30. siječnja 1992. Diplomatski odnosi s Kneževinom Lihtenštajn također su uspostavljeni  nedugo zatim, već 4. veljače 1992.

Raduje nas da su se od tada do danas  naši bilateralni politički, kao i odnosi na području gospodarstva, znanosti i kulture sa  Švicarskom sustavno razvijali i pridonijeli boljem međusobnom razumijevanju naših naroda i suradnji  naših dviju država. Hrvatska i Švicarska  također uspješno surađuju unutar međunarodnih organizacija na očuvanju  univerzalnih vrijednosti poput mira, ljudskih i manjinskih prava, te međunarodnog prava i multilateralnog međunarodnog sustava.

Nakon ulaska Republike Hrvatske u članstvo Europske Unije 2013. godine,  odnosi RH sa Švicarskom  dobili su dodatnu dimenziju, koja pruža još više mogućnosti za suradnju naših institucija i pojedinaca kroz različite programe EU – primjerice na području znanstvenih istraživanja,  dok gospodarstvenici iz obje zemlje mogu koristiti prednosti koje pruža zajedničko tržište EU.  Švicarska, u okviru svojeg doprinosa  za proširenje EU dodijelila je 45 milijuna CHF za Program švicarsko-hrvatske suradnje u razdoblju 2016.- 2014. godine, a on se realizira na dobrobit građana RH kroz suradnju institucija i nevladinih organizacija iz obje države.  

Zadaća Veleposlanstva je razvijati svekolike odnose sa zemljom-domaćinom, predstavljati RH i štititi njezine interese kao i  osigurati konzularne usluge  hrvatskim državljanima na području Švicarske,  koji broje oko 30.000. Međutim, sveukupan broj Hrvata - mnogi pripadaju već drugoj ili trećoj generaciji,  rođenoj u Švicarskoj - znatno je veći. Njihov se broj procjenjuje na oko 80.000 tisuća. Naši sunarodnjaci  u Švicarskoj dobro su integrirani, radišni i poštuju mogućnost egzistencije u ovoj lijepoj, mirnoj i bogatoj alpskoj zemlji.  Mnogi od njih su nakon Drugog svj. rata emigrirali u Švicarsku zbog  političkih razloga i protivljenja  jednopartijskoj komunističkoj vladavini, ali i  kao ekonomski migranti, te kao ratne  izbjeglice tijekom 1990-ih.  Hrvatska dijaspora i iseljeništvo predstavljaju važnu poveznicu između Švicarske i Hrvatske, te most između naša dva naroda.

Važnu ulogu u očuvanju hrvatskog identiteta  i jezika već desetljećima imaju hrvatske katoličke misije u Švicarskoj – gdje ih je uspostavljeno  12 -  na područjima s najvećim potrebama hrvatskog iseljeništva.  Za održavanje veza s domovinom,  hrvatskom povijesnom i kulturnom baštinom, te  narodnim  običajima, značajno je djelovanje pedesetak kulturnih, sportskih i zavičajnih udruga koje u Švicarskoj okupljaju naše sugrađane, kako iz Hrvatske tako i iz Bosne i Hercegovine. U Švicarskoj također djeluju učitelji Hrvatske nastave Ministarstva znanosti i obrazovanja RH, posvećeni radu s najmlađima i podučavanju hrvatskog jezika i kulture.

Povijesne i kulturne poveznice i dodiri Hrvata i Švicaraca, naravno, puno su duljeg vijeka. Spomenimo samo nekoliko znamenitih Hrvata koji su ostavili traga u  europskoj kulturnoj  povijesti  na području Švicarske, posebice u vrijeme humanizma i renesanse. Kardinal Ivan Stojković, rođeni Dubrovčanin vodio je pripreme za održavanje čuvenog Bazelskog koncila 1431. godine. Stojković je zavolio Basel i Švicarsku gdje je  nakon smrti  u Lausanni  (1443) ostavio svoju iznimno vrijednu biblioteku starih grčkih i latinskih rukopisa i knjiga iz koje su znanje crpili najveći europski eruditi. U Baselu je  kao papinski diplomat djelovao i utjecajni biskup Andrija Jamometić (Nin 1420- Basel 1484), dok među  poznatim  reformatorima tog vremena čija su djela s tiskana i u Baselu treba spomenuti teologa Matiju Vlačića Ilirka (Labin1520-Frankfurt 1575).  Renesansni enciklopedist i pustolov Pavao Skalić, u Švicarskoj je ostao zapažen kao autor Encyclopaedia-e (1559). U Baselu je 1513. objavljeno  jedno od najpopularnijih djela »oca hrvatske književnosti» Marka Marulića, De institutio bene beateque vivendi, koje je oduševilo i švicarske humaniste.  Nekoliko stoljeća kasnije, dubrovački aristokrat i prosvjetitelj  Toma Basiljević (1756-1806)  došao je na studij  fizike u Švicarsku gdje je postao član  uglednog Fizikalnog društva u Lausanni i Gospodarskog društva u Bernu.  

Svojim doprinosom suvremenoj Švicarskoj  posebice se ističu dva velika znanstvenika hrvatskog podrijetla i dobitnika dvije Nobelove nagrade. Oba su bili profesori na  Saveznoj visokoj tehničkoj školi (ETH) u Zuerichu. Pof. dr. Lavoslav Ružička (Vukovar 1887-Zuerich 1976)  1939. dobio je Nobelovu nagradu za kemiju, pa  prestižna nagrada ovog sveučilišta za mlade istraživače u tom znanstvenom području i danas nosi njegovo ime. Povrh toga, prof. Ružička svoju iznimno vrijednu  zbirku slika starih holandskih majstora poklonio je Kunsthaus muzeju u Zuerichu.

Prof.dr. Vladimir Prelog (Sarajevo 1906-Zuerich 1998), sa Sveučilišta u Zagrebu 1941.  doselio je u Švicarsku, a Nobelovu nagradu, također za kemiju, zaslužio je 1975. Prof. Prelog bio je vrlo angažiran u pomoći  Hrvatskoj tijekom Domovinskog rata na diplomatskom i humanitarnom planu, uvijek povezan s hrvatskom domovinom.

I danas u Švicarskoj  uz vrijedne i cijenjene hrvatske radnike  djeluje  i niz znanstvenika i istraživača koji sa znanjem stečenim na sveučilištima i znanstvenim institutima u Hrvatskoj postižu respektabilnu karijeru u Švicarskoj. Oni predstavljaju važnu sponu i šansu za  suradnju posebice na području prirodnih znanosti, razvoja novih tehnologija  i njihove primjene u gospodarstvu.

Jedan od najvažnijih izazova Veleposlanstva, kao i našeg Generalnog konzulata u Zuerichu, predstavlja jačanje gospodarske suradnje sa Švicarskom, hrvatskog izvoza, te privlačenje većeg broja investicija u  Hrvatsku.  Veleposlanstvo će rado podržati svaku dobru inicijativu u tom smjeru. Švicarska je sjedište najvećih međunarodnih korporacija, banaka, financijskih institucija i industrije, ali i propulzivnih srednjih i manjih tvrtki koje žele preusmjeriti proizvodnju i ulaganja  u druga područja Europe. Vjerujemo da upravo Hrvatska – kao stabilna država, članica EU s odličnim poticajnim mjerama, izvanrednom lokacijom i  dobro kvalificiranom radnom snagom - može zadovoljiti očekivanja švicarskih investitora. Kad je riječ o trgovinskoj razmjeni, trend  kontinuiranog rasta naše trgovinske  razmjene -  koja se 2019. kretala  oko 400  milijuna eura - pa i lagana premoć hrvatskog izvoza  u odnosu na  uvoz iz Švicarske, bude optimizam.  Ipak to je sve još uvijek daleko ispod stvarnih mogućnosti, iako tim brojkama treba dodati i sve veći broj Švicaraca, njih oko 300.000 u 2018. godini, koji su  kao turisti boravili  u Hrvatskoj.  Ove vijesti nas posebno raduje zbog prilike da švicarski građani na taj način što bolje upoznaju Hrvatsku,  mediteransku i srednjoeuropsku zemlju, koja se nalazi „na dohvat ruke“.

 

Veleposlanica dr.sc. Andrea Bekić