INFORMACIJE O PROMJENAMA NAKON STUPANJA NA SNAGU PROTOKOLA III SPORAZUMA O SLOBODI KRETANJA IZMEĐU EUROPSKE UNIJE I ŠVICARSKE KONFEDERACIJE

Ratifikacijom Protokola III, Sporazum o slobodi kretanja osoba između Europske unije i Švicarske Konfederacije proširuje se i na hrvatske državljane. Prema odredbama Protokola III koje su na snazi od 1.1. 2017., hrvatski državljani za rad u Švicarskoj i nadalje trebaju prethodno odobrenje kantonalne uprave nadležne za tržište rada.

U prijelaznom periodu određene su kvote za izdavanje radnih dozvola ,a prednost pri zapošljavanju imaju švicarski državljani ili stranci sa odobrenim boravkom u Švicarskoj Konfederaciji.

Za  razdoblje od 1. siječnja 2020. godine do 31. prosinca 2020. godine, predviđeno je 133 B EU/EFTA privremenih dozvola boravka te 1158 dozvola za kratkotrajni boravak L EU/EFTA, a godišnje povećanje kvota predviđeno je kako slijedi:

L  EU/EFTA dozvole za kratkotrajni boravak:

1. siječanj 2017. to 31. prosinac 2017. - 543

1. siječanj 2018. to 31. prosinac 2018. - 748

1 .siječanj 2019. to 31. prosinac 2019. - 953

1. siječanj 2020. to 31. prosinac 2020. - 1158

1. siječanj 2021. to 31. prosinac 2021. - 2000

1. siječanj 2022. to 31. prosinac 2022. - 2100

1. siječanj 2023. to 31. prosinac 2023. - 2300

 

54 EU/EFTA privremene dozvole boravka:

1. siječanj 2017. to 31. prosinac 2017. - 54

1. siječanj 2018. to 31. prosinac 2018. - 78

1. siječanj 2019. to 31. prosinac 2019. - 103

1. siječanj 2020. to 31. prosinac 2020. - 133

1. siječanj 2021. to 31. prosinac 2021. - 250

1. siječanj 2022. to 31. prosinac 2022. - 260

1. siječanj 2023. to 31. prosinac 2023. – 300

Aktualne podatke o broju izdanih radnih dozvola hrvatskim državljanima možete pronaći ovdje: https://www.sem.admin.ch/sem/de/home/publiservice/statistik/auslaenderstatistik/monitor.html

Zahtjev za B EU/EFTA dozvolu podnosi potencijalni poslodavac kantonalnom uredu za migracije prema mjestu namjeravanog zaposlenja. Boravak i rad će se odobriti unutar predviđenih kvota, uz poštivanje uvjeta prednosti zapošljavanja švicarskih državljana ili stranaca već prisutnih na tržištu rada te pod uvjetom da radni uvjeti i plaća odgovaraju švicarskim standardima.

L EU/EFTA dozvole namijenjene su sezonskim radnicima, odnosno svima onima koji se zapošljavaju na razdoblje do godine dana. Dozvola ovog tipa nije predmet godišnje kvote ukoliko se radi o visokokvalificiranoj radnoj snazi (članak 23. Zakona o strancima).

Ukoliko hrvatska tvrtka koja se bavi pružanjem usluga, obavljanjem radova u građevinarstvu ili je ugovorni izvođač radova šalje svoje radnike u Švicarsku s namjeravanim vremenom obavljanja posla do 90 dana u kalendarskoj godini, potrebno je da putem propisanog formulara najavi i prijavi svoj namjeravani boravak i rad kantonalnom uredu za gospodarstvo. Za određene kategorije djelatnosti potrebno je ipak i ishoditi radnu dozvolu od prvog do posljednjeg dana rada i boravka u Švicarskoj.

Kontakt podaci kantonalnih ureda za migracije i gospodarstvo dostupni su ovdje: https://www.sem.admin.ch/sem/de/home/sem/kontakt/kantonale_behoerden/adressen_kantone_und.html

Hrvatski državljani koji borave unutar pogranične zone sa Švicarskoj susjednom zemljom radi rada u Švicarskoj mogu apliciratii za tzv. pograničnu radnu dozvolu tipa G EU/EFTA. Uvjeti za odobrenje takvih dozvola pobliže su određeni bilateralnim ugovorima između susjednih zemalja i Švicarske Konfederacije. Kao i kod poviše navedenih kategorija radnih dozvola i ovdje se vodi računa o već spomenutim kriterijima koji prednost pri zapošljavanju daju domaćoj radnoj snazi.

Supružnici i djeca hrvatskih državljana do 21 godine života koji borave u ŠK temeljem ispunjenih uvjeta za spajanjem obitelji, mogu tražiti posao bez ikakvih ograničenja.

Hrvatski studenti izjednačeni su s ostalim studentima koji dolaze iz EU/EFTA. To znači da mogu dobiti dozvolu boravka, ako mogu dokazati da posjeduju dovoljno financijskih sredstava za svoje potrebe te da su primljeni na priznato švicarsko učilište. Ne postoji brojčano ograničenje za osobe koje nemaju namjeru  stupiti u radni odnos. Za one studente, koji se uz studij žele zaposliti, i dalje su na snazi posebni uvjeti. Dozvoljeno im je tijekom studiranja raditi maksimalno 15 sati tjedno. Za obveznu praksu i polaznike doktorskih studija vrijede posebni uvjeti.

Hrvatski državljani koji žele u Švicarskoj boraviti bez traženja posla, izjednačeni su s državljanima EU/EFTA. Imaju pravo na boravak ako mogu dokazati da posjeduju dovoljno financijskih sredstava za uzdržavanje i obvezno zdravstveno osiguranje.

Dodatne informacije dostupne su ovdje: https://www.sem.admin.ch/sem/de/home/themen/fza_schweiz-eu-efta/eu-efta_buerger_schweiz.html

 

PROMJENE VEZANE UZ DJEČJI DOPLATAK:

Stupanjem na snagu Protokola III uz Sporazum između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Švicarske Konfederacije, s druge strane, o slobodnom kretanju osoba koji je stupio na snagu 1. siječnja 2017. godine,  u odnosima između Republike Hrvatske i Švicarske Konfederacije primjenjuju se uredbe Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (članak 2. stavak 1. točka a) Zakona o provedbi uredbi Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti , "Narodne novine" broj 54/13) koje zamjenjuju Ugovor o socijalnom osiguranju između Republike Hrvatske i Švicarske Konfederacije koji je bio na snazi od 1. siječnja 1998.

Ovo znači da osobe koje su zaposlene u Švicarskoj, a čija djeca žive u Hrvatskoj, imaju pravo na isplatu dječjeg doplatka u Švicarskoj, ukoliko isti već ne dobivaju u Republici Hrvatskoj.

Zahtjev se podnosi švicarskom poslodavcu.

Dodatne informacije i kontakt podaci nadležnih tijela dostupni su ovdje:

https://www.mirovinsko.hr/hr/doplatak-za-djecu/12

https://www.ahv-iv.ch/de/Merkbl%C3%A4tter-Formulare/Merkbl%C3%A4tter/Familienzulagen

 

PROMJENE VEZANE UZ ZDRAVSTVENO OSIGURANJE:

1. siječnja 2017.,  ratifikacijom Protokola III Švicarska je priznala Republiku Hrvatsku kao članicu EU. Sporazum o slobodi kretanja osoba između EU i Švicarske Konfederacije proširio se i na hrvatske državljane. Time su se prava iz zdravstvenog osiguranja hrvatskih državljana u Švicarskoj izjednačila s postupkom koji se primjenjuje u odnosima s drugim državama članicama EU. Za umirovljenike - povratnike to znači da osobe koje su korisnici samo švicarske mirovine, podliježu zakonskoj obvezi zdravstvenog osiguranja u Švicarskoj, dok zdravstvenu zaštitu, po nastanjenju, odnosno povratku u Republiku Hrvatsku koriste kao i osobe koje su osigurane pri Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO).

Što treba poduzeti?

Svi umirovljenici, koji primaju samo švicarsku mirovinu, od 1. siječnja 2017. godine i namjeravaju se trajno nastaniti u Republici Hrvatskoj (neovisno o tome čiji su državljani), trebaju:

1.         svoje zdravstveno osiguranje u Švicarskoj pravovremeno informirati o svojoj namjeri preseljenja u Hrvatsku. U slučaju da dosadašnji osiguravatelj ne nudi zdravstveno osiguranje za osobe koje napuštaju Švicarsku, potrebno je potražiti drugog osiguravatelja

2.         po zaključenju osiguranja, osiguravatelj izdaje obrazac E121 ili potvrdu S1

3.         tu potvrdu predati u zdravstveno osiguranje u mjestu prebivališta u Hrvatskoj

Odgovori na najčešća pitanja:

Kako koristim zdravstvenu zaštitu u Republici Hrvatskoj?

Korisnik mirovine:

-           izabire liječnika primarne zdravstvene zaštite

-           koristi sva prava kao i osigurane osobe u Hrvatskoj, a na teret švicarskog osiguranja (troškove sa švicarskim osiguravateljem obračunava HZZO)

-           može sklopiti policu dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja

Način i uvjeti korištenja zdravstvene zaštite isti su kao i za druge osigurane osobe HZZO-a. Također, po odobrenju švicarskog osiguranja moguće je i upućivanje na liječenje u treću državu.

Mogu li se zdravstveno osigurati u Republici Hrvatskoj?

Da, ako primate mirovinu i iz Republike Hrvatske, neovisno o iznosu mirovine i stažu. Tada ste obavezni zdravstveno se osigurati u Republici Hrvatskoj.

Primam mirovinu iz Austrije, Švicarske i Hrvatske. Gdje se moram zdravstveno osigurati?

Ako primate mirovinu iz više država, obvezni ste zdravstveno se osigurati u onoj državi u kojoj imate najduži staž. Troškove liječenja preuzima HZZO te ih obračunava sa inozemnim osiguravateljem, a vi imate pravo na sve medicinske usluge i ista prava kao i osobe koje su osigurane u Republici Hrvatskoj.

Dodatne informacije:

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje: http://www.hzzo.hr/

Gemeinsame Einrichtung KVG: https://www.kvg.org/

Više o europskoj kartici zdravstvenog osiguranja (EKZO)

https://www.hzzo.hr/lijecenje-u-inozemstvu/vasa-prava-europska-iskaznica-zdravstvenog-osiguranja-ehic-i-europskonacionalno-zakonodavstvo/